O le US space agency, NASA, o loʻo faʻatinoina se faasologa o suiga taua i lana polokalame faʻapitoa suʻesuʻe masina, Artemis. O le taulaiga autu o nei suiga e pa’u i luga o le Space Launch System (SLS), o le taavale lavelave ua mamanuina e ave ai le Orion tagata kapoti i malaga i le lumanaʻi agai i le Lua. O suiga e fa’amoemoe e fa’amalieina le lelei ma fa’avave tapenapenaga mo le fa’atuina o se tagata soifua tumau i luga o le satelite faanatura o Terra.
O le polokalame Artemis, na suitulaga i le Apollo fa’asolopito o misiona na ave ai tagata va’alele i le Lua i le va o le 1969 ma le 1972, e sili atu le lautele o sini. Desta taimi, o le sini e le na’o le tulaueleele, ae ia fa’atuina se nofoaga tumau ma fa’ata’ita’i tekinolosi taua o le a fa’aaogaina i malaga a tagata i le lumana’i i Marte. O le toe fa’atulagaina o le SLS ua va’aia o se la’asaga fa’ata’atia mo le fa’ataunu’uina o nei fuafuaga umi ma fa’atautaia le isi vaega ole su’esu’ega avanoa.
O taʻiala mo nei iloiloga na tuʻuina atu i le faaiuga o Fepuari e le NASA Administrator Jared Isaacman. O le fa’amoemoe manino o le fa’afaigofieina lea o le faiga fa’alauiloa ma fa’apu’upu’u le va i le va o misiona, ma fa’agaoioia ai le polokalame o le masina ma fa’amalieina i le fa’ataunu’uina o ana sini mata’utia o le vateatea.
Fa’aleleia faiga fa’alauiloa masina
O le fuafuaga a le NASA e faʻaleleia le SLS e aofia ai se suiga taua i lona tulaga pito i luga, o le vaega o le roketi e nafa ma le tuʻuina atu o le faʻaleleia mulimuli pe a maeʻa le faʻalauiloaina, e taua tele i le tuʻuina o le vaalele i luga o le ala o le masina. O le fuafuaga fou e aofia ai le fa’aaogaina o le Centaur V pito i luga, gaosia e le United Launch Alliance (ULA), o se kamupani va’alele ta’uta’ua. Essa fa’ai’uga fa’atatau ile fa’avasegaina, lafoa’i le manatu muamua o le fa’aogaina o fa’aliliuga ‘ese’ese o le SLS i isi vaega o misiona.
E saili e le ofisa avanoa, faatasi ai ma lenei suiga, e faʻaitiitia ai faʻalavelave ma faʻamalieina punaoa avanoa. I le faʻafaigofieina o le faʻataʻitaʻiina o taavale, e faʻamoemoe le NASA e le gata ina faʻavavevave le saoasaoa o misiona, ae faʻateleina foi le saogalemu ma le faʻamaoni o le faagasologa atoa o le auina atu o tagata vaalele ma uta i le siosiomaga o le masina, lea e masani ona luitauina ma tumu i fesuiaiga.
ULA fa’a faigaluega mo Centaur V
I se gaioiga e atagia ai le faanatinati ma le faʻapitoa o manaʻoga, o se faʻasilasilaga na tuʻuina i luga ole faiga faakonekarate a le malo Estados Unidos na faʻamaonia ai o loʻo faʻamoemoe le NASA e konekarate ma United Launch Alliance (ULA) e tuʻuina atu le Centaur V pito i luga e aunoa ma le manaʻomia o se tauofoga lautele. O le faʻamaoniga na tuʻuina atu e le lala sooupu e naʻo meafaigaluega nei e fetaui ma manaʻoga faʻapitoa faʻapitoa ma le faʻatulagaina faʻatulagaina mo le polokalame Artemis.
O le faaiuga e filifili mo se konekarate tuusaʻo ma ULA e faʻamaonia ai le talitonuina o le NASA i tekinolosi ma le poto masani a le kamupani. O le Centaur V ua uma ona i ai se faʻamaumauga faʻamaonia, o loʻo faʻaaogaina i le Vulcan rocket, lea na faʻatautaia lona faʻalauiloa muamua i le 2024 ma ua maeʻa le tele o misiona manuia. O le fetaui ma le faʻatinoga o le tulaga maualuga o loʻo faʻamoemoeina ai mea mo le faʻaauau ma le manuia o misiona lavelave fuafuaina o le masina.
Le polokalame Artemis: o se vaaiga lautele
O le va’aiga o le polokalame Artemis e sili atu nai lo le na’o le toe fa’atusaina o taunu’uga o le polokalame Apollo. Enquanto o le Apollo misiona o ni fa’ailoga iloga, o le Artemis o lo’o sailia mo se taimi umi, gafataulimaina o tagata i luga ole Lua. O le Isso e aofia ai le atinaʻeina o atinaʻe, suʻesuʻeina o punaoa o le masina, ma sauniuni mo luitau sili atu, e pei o se malaga i le Marte.
O le Artemis misiona e taua foi i le alualu i luma o le faasaienisi ma tekinolosi. Elas o le a avea o se falesuesue e su’e ai masini fou, faiga ma faiga e lagolago ai le ola i se si’osi’omaga eseterrestrial. O le poto masani na maua ma faʻamaumauga na aoina o le a aoga tele mo suʻesuʻega i le lumanaʻi o isi tino selesitila, e pei o le Red Planet.
Le Orion capsule ma le SLS rocket
Space Launch System (SLS) o le pou tutotonu o lenei fuafuaga. Ele na mamanuina e avea ma roketi sili ona malosi na fausia e le NASA, e mafai ona siiina uta mamafa ma lafo le Orion capsule i mamao e le mafai e se isi taavale o loʻo iai nei. O le Orion, i le isi itu, o le vaʻa vaʻaia o le a faʻapipiʻi ai tagata vaʻavaʻa i le taimi o le malaga, ma maua ai se siosiomaga saogalemu ma aoga.
O le Orion capsule ua faʻapipiʻiina i faiga faʻaola olaola, puipuiga malosi malosi mo le toe ulufale i totonu o le ea o le Lalolagi ma lava le avanoa mo le auvaa e faʻatino ai a latou galuega i le taimi o misiona. Projetada Ina ia tatalia tulaga faigata o le vanimonimo loloto, o le Orion e taua tele mo le saogalemu ma le manuia o femalagaaiga a tagata i le taamilosaga o le masina ma, mulimuli ane, o lona luga.
Tulaga fa’apitoa ole Centaur V
ULA’s Centaur V pito i luga o loʻo ofoina atu le tele o tulaga faʻapitoa faʻapitoa e faʻamaonia ai lona aofia i le Artemis polokalame. Sua poto masani i va’alele vateatea, fa’amaonia ile fa’aoga ile Vulcan roketi, ose eseesega taua. O le tekonolosi Além e aofia ai masini RL10, o se ituaiga o mea faʻamalosi ma se tu masani umi ma faʻatuatuaina i rockets a Amerika, faʻatasi ai ma lomiga muamua o le Centaur aiga na auai i le lata i le 170 faʻalauiloa i le tele o tausaga.
Fuafuaga ma fa’ainisinia fa’aleleia i le Centaur V fa’asilisili atu i fa’aliliuga muamua. Ele e lapo’a ma tu’ufa’atasia ma fa’atekonolosi fou, fa’ataga e ave pe tusa ma le fa’aluaina le tele o le malosi fa’atusatusa i le tulaga pito i luga na muai va’aia mo le SLS. Essa sili atu le malosi fa’aoso fa’aliliuina i le tele o le malosi e fa’aoso ai le Orion va’a va’alele aga’i atu i le Lua, fa’amautinoa e sili atu ona lelei le o’o atu i le ala sa’o mo le misiona.
Le fa’asologa fou mo Artemis misiona
O suiga ile fuafuaga a le SLS na a’afia ai fo’i le taimi ole misiona a le Artemis. Artemis 2, lea o le a ave ai ni tagata vaalele se toafa i se faigamalaga pe tusa o le sefulu aso ile Lua ae leʻi toe foʻi i le Terra, ua faʻatulaga nei e faia ia Aperila o le tausaga nei. Este ole a avea ma su’ega taua ole Orion faiga fa’atasi ma le auvaa i luga ole va’a.
O le Artemis 3 misiona, lea na muai manatu i le uluai tulaueleele o tagata, na toe fetuutuunai e galue e avea o se vaalele faataitai i le taamilosaga o le Terra. O le uluai tulaueleele o tagata ua leva ona faatalitali i luga o le Lua, i totonu o le auivi o le polokalame, ua fuafuaina nei mo le misiona Artemis 4, ua faamoemoe e tupu i le 2028. Essas suiga e atagia ai le lavelave ma le manaʻomia mo le faʻamaoniaina ma le totoʻa o laasaga taʻitasi o le toe foʻi mai o le tagata i le Lua.
Faatelevaveina o le iai o tagata i le Lua
O le fa’ai’uga a le NASA e fa’ata’atia le SLS rocket configuration ma tu’ufa’atasia le Centaur V pito i luga o se fuafuaga fa’ata’ita’i e fa’atele ai tagata i luga ole Lua. I le fa’afaigofieina o le faiga ma le fa’amalieina o punaoa, o lo’o taumafai le lala sooupu e fausia se ala sili atu ona sa’o ma lelei i ana sini su’esu’e. Este fou taulaʻi i tulaga faʻataʻatia ma faʻamaonia tekinolosi e taua tele i le faatumauina o le malosi o le polokalame Artemis.
O nei suiga o se faʻamaoniga i le mafai e le NASA ona faʻafetaui i luitau faʻapitoa ma faʻatinoga o sea galuega tele. O le sini autu o loʻo tumau pea le manino: faʻavaeina se tagata soifua tumau i luga o le Lua, saunia le ala mo le suʻesuʻeina o le Marte i le lumanaʻi ma faʻailogaina se vaitau fou i le faigamalaga a tagata i le vanimonimo.