Saienitisi i le Universidade Rice ua atiaʻe se metotia e suia ai otaota perfluoroalkyl ma polyfluoroalkyl substances, e taʻua o le PFAS, i se punaoa e aveese mai ai le lithium mai le maualuga o le saline brines. O le faagasologa, lomia i le mekasini Nature Water, e mafai ai ona maua fluorinated lithium ma le mama o le 99%, talafeagai mo le faaaogaina i maa lithium-ion. Essa auala e faʻafeiloaʻi ai faʻafitauli tau le siosiomaga e lua: o le lafoaia o le PFAS, o loʻo faʻaauau pea i le siosiomaga, ma le faʻatupulaia o le manaʻoga mo le lithium i tekonolosi gafataulimaina.
O le metotia e aofia ai le faʻafefiloi o le PFAS-saturated granular activated carbon faʻatasi ai ma brines mauoa i elemene eseese. E ala i le vave faʻamafanafanaina o le paluga i le maualuga o le vevela, o le fluoride i le PFAS e faʻasaʻo ma faʻapipiʻi faʻatasi ma ion lelei i totonu o le vaifofo, faʻapipiʻi mea e pei o le lithium fluoride. O su’ega na fa’aalia ai le toe fa’aleleia e o’o atu i le 82% o le lithium avanoa, fa’atasi ai ma le fa’aitiitia o a’afiaga o le si’osi’omaga pe a fa’atusatusa i faiga fa’aleaganu’u.
O le tu’ufa’atasia o le lithium toe maua i totonu o ma’a electrolytes ua i’u ai i le fa’atinoga sili atu, fa’atasi ai ma le malosi mautu i le taimi. Comparado faʻatusatusa i metotia masani, o le faagasologa e mafai ona maua ai tupe mama faʻalima taimi sili atu, e tusa ai ma faʻatusatusaga a le ‘au. Essa fa’afouga e o’o mai i le taimi o le fa’atatauina o le lithium i le 2030, fa’atupuina e le fa’ateleina o ta’avale eletise ma masini fa’aeletoroni.
Au’ili’ili fa’agasologa o le su’eina
O le metotia e amata i le faʻaogaina o le carbon activated granular, o se mea e masani ona faʻaaogaina i filiga e aveese ai le PFAS mai faʻapogai e pei o le fufu afi. Esse kaponi tumu, nai lo le lafoaia, ua tu’ufa’atasia i totonu o se faiga fa’aeletise e fa’afefiloi ai ma vaiinu e maua ai le lithium ma isi minerale. Faʻasaʻo vave i le 1,000 tikeri Celsius faʻasaʻo le fluoride mai le PFAS, faʻatagaina e faʻapipiʻi ma cations lelei i le fofo.
A maeʻa le malulu, o le faʻapipiʻiina e faʻapipiʻiina e ala i le faʻavevelaina lona lua i le mea e faʻafefe ai le lithium fluoride, i le 1,676 tikeri Celsius. Essa laʻasaga faʻamaonia le mama maualuga o le oloa mulimuli. O otaota o totoe e le oona, faʻaitiitia ai le lamatiaga o le siosiomaga e fesoʻotaʻi ma le lafoaia o le PFAS.
A’afiaga mo le alamanuia ma’a
O maa na gaosia i le lithium na maua mai i lenei metotia na faʻaalia ai le sili atu o le tumau i suʻega umi, faʻamautu le malosi pe a maeʻa le masina e tasi. O le 99% mama e fetaui ma tulaga manaʻomia mo mea tau eletise ma taʻavale eletise. O loʻo faʻamaonia e le au suʻesuʻe o le faʻagasologa e faʻaitiitia ai le faʻaaogaina o le vai ma le malosi pe a faʻatusatusa i faʻasalalauga masani e faʻavae i luga o le faʻafefeteina o le brine.
E le gata i lea, o le fua faatatau o tupe mama e maualuga atu, faatasi ai ma le gafatia e fa’afaina ai tupe mama i galuega tau alamanuia. Essa manuia tau tamaoaiga e mafai ona fa’amalosia le vaetamaina i itulagi o lo’o i ai le tele o vaiinu, e pei o vaega ole América, Sul ma Austrália.
PFAS lu’itau siosiomaga ma fofo fuafuaina
PFAS, faʻaaogaina talu mai le 1940s i oloa e pei o paʻu e le faʻapipiʻi ma ie e faʻafefeteina, faʻaputu i le palapala, vai ma le ea. Estudos o lo’o fa’ailoa mai ai le iai o nei vaila’au i totoga o tagata ma mea’ai, fa’atasi ai ma le salalau lautele o tagata i atunu’u atia’e. O le Agência o le Proteção Ambiental o le Estados Unidos e mata’ituina a’afiaga o le soifua maloloina, e aofia ai feso’ota’iga i le fa’ateleina o a’afiaga o nisi fa’ama’i.
O le metotia ua atia’e e fa’aliliuina ai nei mea filogia i se mea taua, fa’aitiitia ai le mana’oga mo le lafoa’i le talafeagai. E ala i le toe fa’aaogaina o le kaponi tumu, o le auala e fa’aitiitia ai le uta o otaota o’ona i le fa’apalapala ma le fa’aogaina o vai. Fuafuaga a le Pesquisadores e fuaina le faagasologa i talosaga tau alamanuia, su’esu’e fesuiaiga i fatuga masima eseese.
Tulaga i luma i su’esu’ega fa’atatau
O isi ‘au o loʻo suʻesuʻeina isi auala mo le suʻeina o le lithium, e pei o le electrodialysis ma ulugalii redox, lea e folafola atu tau i lalo ole 40% o mea masani. Essas auala e aloese ai mai vaituloto tetele e fa’asao, fa’asaoina punavai i nofoaga matutu. Ole tau fa’atatau e eseese ile va ole $3,500 ma le $4,400 ile tone ole lithium hydroxide maualuga mama, e mafai ona liua ile lithium carbonate mo ma’a.
O faʻafouga i PFAS-free solvents mo isi augatupulaga o maʻa o loʻo agaʻi i luma foi, ma le taulaʻi atu i le tumau ma le faʻatinoina o le fluorinated-free. O le Laboratórios ma le Universidade ma le Chicago e atiaʻe aiga o vaifofo e le faʻafefeteina mo maa lithium-metal, faʻamoemoe mo le tele o le malosi. O suʻesuʻega Essas e faʻamalieina le toe faʻaaogaina o le PFAS, faʻalauiloaina le sili atu ona gafataulimaina taʻamilosaga i le filifili sapalai malosi.
Fa’amanuiaga tau tamaoaiga ma fa’atatau ile maketi
Ole mana’oga ole lithium ole lalolagi e fa’amoemoe e tupu tele ile suiga ile malosi fa’afouina. Projeções fa’ailoa mai o le gaosiga o lo’o iai nei e ono le fetaui ma le fa’alauteleina o ta’avale eletise se’ia o’o i le fa’ai’uga o le sefulu tausaga. Métodos e pei ona fa’amatalaina e ofoina atu ai se suiga lelei, fa’atasi ai ma se tulaga la’ititi o le si’osi’omaga ma sili atu le gafatia tau tupe.
Kamupani o lo’o mata’ituina nei fa’afouga e tu’ufa’atasia i galuega o lo’o iai nei. O tau maualalo e mafai ona sili atu le taugofie o le lithium, faʻamalosia le faʻaaogaina o tekinolosi mama i maketi faʻalauiloa.
Fa’atinoga fa’atino ma su’ega muamua
O suʻesuʻega muamua na faʻamaonia ai le aoga o le gaioiga i lalo o tulaga suʻesuʻe, faʻatasi ai ma le toe faʻaleleia o le lithium fluorinated. O le mautu o maa na faia mai lenei mea na sili atu i pulega e leʻi togafitia, faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le tumau i faʻaoga moni o le lalolagi. Equipes o su’esu’ega o lo’o taula’i nei i su’esu’ega mo fua lapopo’a, su’esu’eina suiga ole vevela ma vaila’au tu’ufa’atasi.
O le tu’ufa’atasia ma faiga fa’amama o lo’o iai e fa’afaigofie ai le fa’aaogaina, fa’aaogaina otaota mai faiga fa’aleleia o le si’osi’omaga. Essa feso’ota’iga i le va o togafitiga filogia ma le fa’aputuina o puna’oa o lo’o fa’atusalia ai se aga’i i luma i le tamaoaiga fa’ata’amilo.
Vaaiga mo le toe faaleleia o le siosiomaga
O le toe faʻaaogaina o le PFAS i le faʻaaogaina o le lithium e faʻaalia ai le faʻaauau pea o nei mea faʻapipiʻi i totonu o le faʻalapotopotoga. Fa’atusa Técnicas fa’aumatia e o’o atu i le 95% o fusi kaponi-fluorine i vaila’au perfluorooctanoic, fa’aliliuina i ni mea e toe fa’aaogaina. Fa’aopoopo Pesquisas su’esu’e tulaga fa’aeletise e talepe i lalo le PFAS i ma’a eletise, fa’alauteleina filifiliga lafoa’i.
O nei atinaʻe e fesoasoani i tulafono faʻamalosia i luga o le PFAS, faʻamalosia pisinisi e faʻaaogaina faiga toe faʻaaogaina. O le galulue soosootauau i le va o iunivesite ma vaega tumaoti e faatelevaveina ai le suiga i auala e le aoga.
Fa’aopoopo fa’afouga i le fa’aputuga
Metotia e pei o le filifilia filifilia o lithium ion i luga o le PFAS-treated carbon faʻaalia folafolaga i brines lavelave. Essa fa’aoga lua o meafaitino e mafai ai ona aveese mea filogia ma toe fa’aleleia o metala taua ile taimi e tasi. Testes i salinities eseese e fa’amaonia ai le fa’aogaina, ma e ono fa’aogaina i maina ma vaituloto masima.
O isi auala, e pei ole vaega ole vaifofo mo maa, aloese mai le PFAS atoa, faʻalauiloaina mamanu lanumeamata. Essas fa’afouina fa’atasi e fa’amalosia ai le sapalai o le lithium, fa’aitiitia ai le fa’alagolago i puna masani.
Aafiaga ile suiga ole malosi ole lalolagi
O le le lava o le lithium i le 2030 o loʻo faʻataʻitaʻiina suʻesuʻega mo isi punaoa. Técnicas e toe fa’aogaina otaota o’ona pei ole PFAS e ofoina atu ni fofo se lua, fa’aitiitia le filogia ma fa’afetaui manaoga. Países fa’atasi ai ma vai fa’aagaaga e mafai ona manuia i le tamaoaiga, fa’avasegaina o minerale fa’atau atu i fafo.
O tupe fa’afaigaluega i su’esu’ega e fa’atupula’ia, fa’atasi ai ma le taula’i i le fa’alauteleina ma le lelei. Essa fa’asologa e lagolagoina le fa’aitiitia o fa’amala’iga o le lalolagi e ala i le fa’afaigofieina o le fa’alauteleina o ta’avale eletise ma le teuina o malosiaga fa’afouina.
Faʻamatalaga faʻapitoa o le metotia
O le faʻagasologa e aofia ai le faʻafefiloi o le kaponi faʻagaoioia ua tumu i le PFAS ma brines, sosoo ai ma le vevela vave e faʻasaʻo ai anion fluoride. Esses anion e fusifusia i kation lithium, e fausia ai le lithium fluoride e mafai ona toe maua mai ile fa’amama. O le mama na ausia e mafai ai ona faʻaoga saʻo i electrolytes, faʻatasi ai ma suʻega e faʻaalia ai le faʻaleleia atili o le mautu.
O fesuiaiga i le taimi faʻamafanafana ma le faʻaogaina o le suaisa e faʻamalieina fua, ausia e oʻo atu i le 82% toe faʻaleleia. Resíduos fa’ai’uga e le aoga, fa’afaigofie le lafoa’i saogalemu ma fa’aitiitia tau fa’agaioiga.
Saofai a le au su’esu’e
O le ‘au na ta’ita’ia e Rice University tagata su’esu’e sa galulue fa’atasi ma tagata popoto i le kemisi ma le fa’ainisinia o le si’osi’omaga. O le suʻesuʻega o loʻo faʻamamafaina ai le suiga o otaota faʻafitauli e avea ma punaoa taua, e tusa ai ma taʻiala tumau. Publicações i totonu o tusi talaaga faʻapitoa e faʻamaonia mea na maua, faʻamalosia le toe faia i isi fale suʻesuʻe.
Fuafuaga i le lumana’i e aofia ai faigapa’aga fa’apisinisi mo su’ega fa’ato’aga, su’esu’eina le talafeagai i fua fa’apisinisi. Essa auala interdisciplinary faatelevaveina faʻafouga i le faʻaleagaina o le filogia ma le suʻeina o minerale.