O le interstellar comet 3I/ATLAS, e taʻua foi o C/2025 N1, na faia lona latalata latalata i Júpiter i lenei vaiaso. O le mea na pasia e tusa ma le 0.358 iunite fa’ale-vateatea mai le paneta tele, ma o’o atu i le si’osi’omaga o le Hill lea e sili atu ai le kalave o Júpiter nai lo le Sol. O le Essa alafua na fa’ataga ai le va’aiga o le eleele ma le vateatea e pu’e fa’amaumauga i le tu’ufa’atasiga o le nucleus ma le koma.
Na faʻamaonia e le au suʻesuʻe fetu o le kometa e tumau pea le malosi e tusa lava pe ua uma le perihelion lea na tupu ia Oketopa 2025. O le faʻaitiitia o mea faʻafefeteina na faʻatupuina ai se ao o le kesi ma le pefu na faʻaalia ai totonu o totonu na faʻasaoina mo le faitau miliona pe piliona o tausaga. Cientistas fa’ailoaina le maualuga o le methanol ma le hydrogen cyanide, molela’au e manatu i mea taua o vaila’au mo gaioiga fa’aola.
- Na maua ia Iulai 1, 2025 e le ATLAS telescope ile Chile.
- Saosaoa Hyperbolic sili atu nai lo le 58 km/s i le taimi na maua ai.
- Tulaga muamua e oo atu i le Marte ia Oketopa 2025 ma e oo atu i le Vênus ia Novema 2025.
- Fa’alatalata atu i le Terra ia Tesema 2025 ile 1.8 AU e aunoa ma se fa’alavelave.
Fa’asagaga fa’akalave e suia le ala la’ititi
O le ala i le Júpiter na tupu ia Mati 16, 2026. Nessa itulagi, o le kometa na sopoia le tuaoi le vaaia ua taʻua o le Hill radius. Dentro o ia mea, o le tosina mai o le paneta kasa na avea ma pule i le sootaga i le malosi o le la. O le a’afiaga o le kalave na mafua ai se fa’aletonu la’ititi i le ala o le hyperbolic o le mea.
E mataituina e tagata tomai faapitoa le aafiaga o lenei fegalegaleaiga. Ole saoasaoa maualuga, latalata ile 66 km/s, fa’atapula’aina suiga tetele ile taamilosaga. Mesmo o le mea lea, o le feiloaiga e ofoina atu se avanoa tulaga ese e suʻesuʻe ai pe faʻafefea ona fegalegaleai tino interstellar ma tagata sauai kesi aʻo leʻi alu ese Sistema Solar.
Ua agai atu nei le kometa i fafo o le faiga. Ele o le a sopoia taamilosaga o Saturno, Urano ma Netuno i tausaga a sau. O le faʻaaliga o loʻo faʻaalia ai o le 3I / ATLAS o le a oʻo atu i totonu Oort ao ile 2189 ma le pito i fafo ile 8 afe tausaga.
Tulaga i totonu e fa’aalia e ta’eta’ei le pito i fafo
O mea na matauina talu ai nei ua faaalia ai o le fausaga maaa o le kometa, na fausia i le faitau miliona o tausaga, ua ta’e. Essas avanoa fa’atagaina le fa’asa’olotoina o mea fe’avea’i. O le puipui pito i fafo na puipuia ai mea faʻapitoa faʻapitoa e tetee atu i faʻavelaina o fetu mo le faitau piliona o tausaga.

Ole su’esu’ega ole spectroscopic na maua ai le methanol ile maualuga fa’atusatusa i isi kometa. Methanol ma le hydrogen cyanide fa’atupu tu’ufa’atasiga e fa’afeso’ota’i e saienitisi fa’atasi ma fa’ama’i fa’ama’i prebiotic. O su’esu’ega Esses e fa’amalosia ai le manatu e mafai ona fealua’i poloka fau o le olaga i le va o fetu.
Ua faateleina le gaioiga a le kometa i tafatafa o le Sol. O le sublimation na aveese ai se vaega o le pito i luga ma faʻaalia ai totonu o le aisa ma mea faʻaola. Telescópios fa’apea Hubble, Webb ma le laina ALMA na saofagā i le fa’afanua o le tufatufaina atu o mea nei ile koma.
Orbital faʻamatalaga ma faʻamatalaga mai le tele o misiona
Comet 3I/ATLAS o le lona tolu o mea fa’amaonia fa’atasi. Sua su’esu’e na tupu a’o iai pea i totonu ole taamilosaga ole Júpiter, e tusa ma le 670 miliona kilomita mai le Sol. Ua fa’amaonia e le fa’asologa o le hyperbolic le tupuaga i fafo atu o le Sistema Solar.
O misiona mo avanoa na mulimuli i le mea faitino i vaega eseese. O le su’esu’ega a le JUICE a le ESA na pu’eina ata a’o aga’i atu i le Júpiter. Outros meafaifaaili, e aofia ai le TESS, Swift, ma tagata suʻesuʻe ile Marte, faʻamaumau suiga i le susulu ma le tuufaatasiga o le siʻusiʻu.
Ole fua muamua ole saoasaoa na sili atu ile 221 afe km / h. Mesmo ina ua uma le perihelion i le 1.35 AU mai le Sol, o le kometa na tausia se vaega o lana gaioiga. Essa fa’amautu e fa’ailoa mai ai o le ‘autu e iai fa’aagaaga taua o mea fa’afefeteina e puipuia e le ‘olo ma’a.
Taua mo le malamalama panspermia ma interstellar kemisi
O suʻesuʻega ile 3I/ATLAS o loʻo tuʻuina atu ai faʻamaoniga tuusaʻo i le tufatufaina atu o mole molelaʻau i le vateatea. O le iai o mea fa’afefiloi e pei o le methanol i le aofa’i maualuga e fa’ailoa mai ai e ono iai si’osi’omaga fa’apena i isi faiga o paneta. Esses fa’amaumauga fesoasoani fa’ata’ita’iga fa’agasologa o lo’o tutupu i ao mole mole mamao.
Ua fa’ailoa mai e Saienitisi le agava’a o fa’ama’a i fafo e puipui ai mea i totonu mai fa’avevela o le lagi. Essa puipuiga e mafai ai e vaega kemikolo ona ola i femalagaiga mamao. O lo’o fa’aalia e le kometa se faiga fa’anatura mo le felauaiga o mea muamua o le ola i le galaxy.
Fa’aauau su’esu’ega e tupu a’o alu ese le mea. O le Dados ua aoina nei ua fa’amalieina muamua su’esu’ega ma fa’amanino fa’ata’ita’iga e uiga i le fa’atupuina o kometa i isi faiga fetu. O le ala i le Júpiter na faailogaina ai se manatu autu mo le aoina o faʻamatalaga aʻo leʻi alu ese le Sistema Solar.
Fa’amatalaga fa’apitoa o le mauaina ma le fa’avasegaina
O le ATLAS telescope i luga o le Chile na faʻamauina muamua le mea i luga o Iulai 1, 2025. Pre-discovery Imagens e toe foʻi atu ia Iuni 2025. O le igoa aloaia C/2025 N1 o loʻo faʻaalia ai le kometi e le o ni taimi na maua ia Iulai 2025, ae o le 3I / ATLAS faʻamaonia le tulaga lona tolu o le interstellar tulaga.
O foliga fa’aumi ma le i ai o se koma malosi e fa’aeseese ai le kometa mai asteroids interstellar muamua. Medições saosaoa ma hyperbolic orbit ua fa’aumatia so’o se avanoa e tupuga mai i le lotoifale. O le ‘autu o lo’o fa’aalia uiga e fa’ailoa mai ai se fatuga fa’apolopolo na fa’asaoina talu mai lona fa’atūina i se isi fetu.
Faasaoina o meafaitino mo le faitau piliona o tausaga
O le pito i fafo o le 3I / ATLAS na galue o se talipupuni masani. Ela puipuia totonu mai le fa’aleagaina e mafua mai ave o le lagi ma fa’avevela ultraviolet i le taimi o femalagaiga va’aia. O le Rachaduras lata mai nei na fa’atagaina le avanoa fa’apitoa i nei mea loloto e aunoa ma le fa’aleagaina atoatoa o le fausaga.
O vaila’au fa’aletino na maua e aofia ai molela’au e auai i gaioiga e fausia ai amino acids ma suka i lalo o tulaga fa’ata’ita’i falesu’esu’e. O le maualuga o le methanol na matauina i vasega ALMA na faateia ai tagata suʻesuʻe. Esses fa’ai’uga tulaga 3I/ATLAS o se tasi o kometa sili ona mauoa i lenei fa’apotopotoga ua su’esu’eina.
O lo’o fa’aauau pea le gaioioiga e o’o lava i le mamao mai le Sol. Ela o lo’o fa’ailoa mai ai o lo’o tu’u pea e le nucleus kasa i se fua fa’agesegese. Essa fa’asa’olotoga fa’aopoopo e maua ai fa’amalama fa’aopoopo mo fa’amatalaga mata’ina i masina a sau.
Laasaga e sosoo ai i le mataituina o mea faitino
O meafaigaluega fa’alagi ma le vateatea e fa’atumauina le mata’ituina o le kometa. O le fa’aletonu e mafua mai i le Júpiter o le a sa’o le fuaina i tausaga a sau. Qualquer suiga i le ala o le a fesoasoani e faʻaleleia faʻatusatusaga e uiga i le amataga ma le taunuuga mulimuli o le 3I/ATLAS.
Ua fuafua saienitisi e fa’atusatusa fa’amaumauga mai le 3I/ATLAS ma fa’amaumauga mai le 1I/’Oumuamua ma le 2I/Borisov. Diferenças ile vaila’au vaila’au e fa’aalia ai le ‘ese’esega o mea fetū. Essa fa’atusatusaga e fa’alautele ai le malamalama o kemisi fa’aola i luga o le fua galactic.
O lo’o fa’aauauina e le kometa lona ala e leai se lamatiaga i paneta i totonu. Sua malaga fa’aalia le auala e mafai ai ona femalaga’i mea fa’apolopolo i le va o fetu ma saofagā i le eseesega o vaila’au.