Ua iloa e le va’ai vateatea faiga fa’avevela mea fa’alua ile kometa interstellar 3I/Atlas

    Categories: News (SM)
Telescópio Espacial Hubble

Telescópio Espacial Hubble - Paopano/shutterstock.com

O ata talu ai nei na pu’eina e meafaifaaili e mata’ituina ai le vateatea, ua fa’aalia ai foliga e le’i tupu muamua i se tino selesitila e afua mai i fafo atu o le tatou paneta. O le mata’ituina pea o le interstellar object 3I/Atlas na fa’aalia ai le i ai o se faiga fa’avevela mea lua. Essa fa’ailoga fa’apitoa e fesiligia fa’ata’ita’iga fa’aleaganu’u e uiga i amioga a kometa i le taimi o le vavae’ese mai se fetu tutotonu.

O le tino selesitila o loʻo i ai nei i lona ala mautinoa o le mamao mai le Sistema Solar, ina ua uma ona oʻo i le pito sili ona latalata ile Sol ia Oketopa. O au’ili’iliga au’ili’ili o lona fausaga fa’aletino o lo’o fa’aalia ai o se tasi o ave o mea e fa’asino tonu i le fetu tutotonu. O le mea na tupu e masani ona iloa i le astrophysics o le antitail ma laga ai ni fesili fou e uiga i le vevela o le nucleus.

https://twitter.com/SpaceToday1/status/2004047292429385806?ref_src=twsrc%5Etfw

O fa’amaumauga o lo’o fa’atinoina e ‘au su’esu’e o lo’o fa’asino atu i su’esu’ega fa’avae e uiga i le amio a le mea i le vacuum of space. O le faʻamaoniga o le i ai o se vaʻa vaapiapi o mea, lea ua uma ona siakiina talu mai Iulai, faʻaopoopoina i le faʻaaliga talu ai nei o se faʻamalama lona lua o le malosi maualalo, faʻatulagaina le faiga binary o le faʻateʻaina o kasa ma le pefu o le lalolagi.

Ole malosi ole fa’aoso ma fa’afanua fa’afanua

O le iloiloga o faʻamatalaga na puʻeina e taʻu mai ai o suiga na matauina e le o ni mea faʻapitoa i le ala o le tino selesitila. Trata o se vaega taua o se masini lavelave mo le tuʻuina atu o mea faʻafefe. O le su’esu’ega loloto o nei fa’apogai e maua ai se fa’amatalaga au’ili’ili o le tuufaatasiga o vaila’au ma malosiaga fa’aletino o lo’o galue i elemene o lo’o fausia i isi faiga o paneta.

O le geometry o nei emission e iai se sootaga tuusaʻo ma le saoasaoa o le taamilosaga o le tino selesitila ao fealuaʻi i avanoa avanoa. Fa’atusatusaga tuusa’o o fa’amaumauga o ata na maua i luga ole va ole sefululima aso na fa’aalia ai suiga iloga ile fausaga ole fa’alava na fa’aolaina e le tagata asiasi va’aia. O fa’amaumauga o lo’o fa’atinoina o lo’o fa’aalia ai suiga tetele i le maualuga o le malamalama ma foliga fa’aletino o le fa’ate’aina o mea.

I le taimi o le mataʻituina, na maua ai o se tasi o vaʻalele e faʻaalia se matafaioi faʻapitoa, faʻamalosi malosi i le itu o le Sol, aʻo faʻaalia e le faʻailoga lona lua le faʻavaivaia. Esse amio fela’ua’i e fa’ailoa mai ai le fa’atupuina o fa’agasologa i fafo atu o le vaega i le faagasologa o le fa’asa’olotoina o mea e ala i le nucleus kometa.

Tekinolosi pu’e vaaia

O le mauaina o nei fa’amaumauga va’aia sa’o e mana’omia ai le fa’aogaina o tekonolosi fa’apipi’i malamalama i se si’osi’omaga sili ona pogisa. O mea faigaluega i luga ole va’a va’aia na fa’aogaina ai fa’aaliga umi, e tasi le selau ma le fitusefulu sekone, fa’aoga i mea pu’eata lautele ma le ultraviolet ma va’aia alaleo. O le metotia e mafai ai ona fa’aputuina le tele o photons e fa’aalia ai fausaga vaivai o le kesi ma le pefu e tumau pea le le vaaia i masini masani.

Ina ia maua mai le tele o faʻamatalaga mai ata mataʻutia, na faʻaogaina e le au suʻesuʻe auala faʻaogaina numera faʻapitoa, e aofia ai le faʻavasegaina faʻapitoa. O le faiga o le matematika e fa’avae mo le toesea o le malamalama fa’asalalau ma fa’atusa fa’ata’amilo i le nucleus, fa’ailoa ai uiga fa’aasymmetric morphological, e pei o le fa’aoso fa’atasi, ma fa’amautinoa le fa’amaoni o fa’amaumauga mo fua fa’a photometric i totonu o le falesu’esu’e.

Ta’amilosaga ma fa’agasologa fa’avae

O le saosaoa na faia ai suiga o le fausaga i totonu o se vaitaimi na o le lua vaiaso e faasino malosi i le aafiaga o le suiga o le mea. O le fe’avea’i fe’avea’i e fa’aalia ai vaega ‘ese’ese o le pito i luga ole kometa ile fa’avevela ole la. Isso suia i taimi uma pito o le mamafa i totonu ma aafia tuusaʻo le fua faatatau o sublimation o mea faʻafefiloi o loʻo i totonu o le nucleus.

Ole fesuiaiga ole malosi e maua ai se fa’amatalaga talafeagai mo le fesuisuia’i ole malamalama fa’avaitaimi na fa’amauina i fa’amatalaga muamua. O fa’atatauga fa’akomepiuta e fa’ailoa mai ai o le ta’amilosaga atoa o lenei fa’agasologa fa’amalamalama e tupu ile vaitaimi e tusa ma le sefuluono itula. O le faʻavavevave o le taamilosaga o se mea e faʻamoemoeina i le faʻataʻitaʻiina o foliga o vaalele lua i le vateatea.

O le faʻaauau pea o le gau o le tele e mafua mai i nei faʻamaʻi e mafai ona suia ai le maualuga o le faʻaogaina o le nucleus i le taimi. Essa suiga e iai le avanoa e suia ai le fua faatatau o le taamilosaga a le tino selesitila i nai masina o lumana’i o lana faigamalaga i le vateatea loloto. O le mata’ituina o lenei fesuiaiga e taua tele e malamalama ai i le fa’aleleia o le tino o le mea va’aia.

E fa’atumauina e ‘au a Astrophysics se fa’atonuga ma’oti o fa’atonuga o le photometric e fa’ailoa ai so’o se suiga i le vaitaimi o le suiga. O le su’esu’eina o fa’alavelave fa’afuase’i o le vili o le a maua ai fa’amatalaga taua i le loloto o le kometa i totonu ma le tele o le tufatufaina i totonu o lona nucleus, elemene taua mo le fa’atulagaina o mea fa’aleselesitila fe’avea’i.

Fa’ata’ita’iga fa’atulagaina

O lo’o galulue le sosaiete fa’asaienisi i fa’ata’ita’iga fa’ata’ita’iga eseese e fa’amatala ai le amataga fa’atasi o fusi e lua o mea i totonu o le tino selesitila e tasi. O le manatu fa’avae muamua o lo’o fa’apea o le a’a e afua mai i itu fa’afeagai o le nucleus o le kometa. Esse fa’ata’ita’iga o le a i’u ai i se tafega sili atu le malosi i le itu o le aso, lea e fa’asa’o sa’o e le fa’avevela fetu, ma se tafe vaivai i le itu o le po, e fa’aosoina e masini fa’afefe i totonu. O le eseesega o le vevela i le va o itulagi o le a faʻatonuina le malosi ma le lautele o vaalele taʻitasi o loʻo faʻaalia i totonu o le vacuum of space.

Ole laina lona lua ole su’esu’ega o lo’o fa’ailoa mai ai e lua fa’aoso e mafai ona afua mai i le iila e tasi fa’amalamalama o le mea, ae o lo’o faia i ituaiga mea eseese. Nessa fa’atulagaina, o se va’aiga va’aia o le a tupu ona o le eseesega o le mamafa i le va o vaega mamafa o le pefu ma le kasa lelei. O le mamafa e faia e le matagi o le la e galue saʻo i luga o vaega o loʻo mafafo, tuleia mea mama ma faʻaalia ai le faʻaaliga faʻapitoa o tafe eseese, e faʻatatau i le mataʻituina mai le taamilosaga a le Lalolagi.

Fa’agasologa thermodynamic i totonu

Ole amio thermodynamic o kometa masani e fai ma faavae faʻatusatusa mo le malamalama i gaioiga faʻaletino a le tagata asiasi i le va o fetu. O le vevela vevela e ulu atu i luga o le aisa i luga o le itu o le aso, faʻagaoioia le faʻagasologa o le sublimation, lea e liua saʻo ai le aisa i le kesi, malepe le paʻu ma tuʻi ese mea i le avanoa i foliga o faʻamaʻi mamafa. Ae ui i lea, o le i ai o se faʻamalama i luga o le itu e le faʻamalamalamaina e manaʻomia ai tulaga faʻapitoa ma atypical i totonu. O lo’o fa’ailoa mai e le a’oa’oga, i le taimi e ui atu ai i le perihelion, e mafai ona lava lelei le fa’aosoina o le vevela i totonu o le nucleus e fa’agaoioi ai taga o kasa fe’avea’i o lo’o i totonu o le po. Esse fa’atuai le fa’avevela i totonu e fa’atupuina ai le mamafa e mana’omia e talepe ai le pogisa ma fa’atupu ai le va’alele lona lua e va’aia e meafaigāluega va’aia, fa’aalia ai se lavelave fa’afuase’i fa’alenu’u mo se mea e la’ititi.

A’oa’oga ma felafolafoaiga

O le tulaga ese o le mea mata’utia na matala ai le avanoa mo felafolafoaiga o isi vaaiga i le siosiomaga faaleaoaoga, na fa’aaogaina fa’apitoa e fai ma fa’auiga fa’amatalaga e fa’auma uma ai avanoa su’esu’e. Algumas o nei felafolafoaiga fa’ata’ita’i o lo’o fa’amatalaina pe fa’afefea ona fa’aogaina fausaga fa’atonu i lalo o tulaga ogaoga o fa’avevela o le lagi. O le fa’amoemoe o le malamalama lea i tapula’a o mea fa’apitoa o le fisiki i totonu o si’osi’omaga faigata interstellar.

O le isi itu o nei taumatematega e su’esu’eina ai le malosi o le fa’atupuina o fa’aoso i totonu o si’osi’omaga ma le maualuga tele o otaota avanoa. O le au suʻesuʻe e faʻamamafa faʻamamafaina o faiga faʻanatura o le sublimation ma uiga faʻafanua o le autu e tumau pea le taliaina faʻasaienisi ma faʻamaonia faʻamatalaga mo le amio a le mea, faʻamautu le taulaʻi i faʻamaumauga faʻapitoa faʻapitoa.

Fa’atatau ile astrophysics fa’aonapo nei

O le ala ma le mataʻituina o lenei tino selesitila e maua ai le saienisi ma se avanoa e leʻi tupu muamua e suʻesuʻe saʻo ai le tuʻufaʻatasia o mea na faia i fafo atu o le faatosinaga a lo tatou fetu. O se malamalamaaga auiliili o le masini o nei fausaga e maua ai faʻamatalaga taua e uiga i vailaʻau ma tulaga faʻaletino o loʻo i ai i ao mole o isi fetu, faʻalauteleina le malamalama e uiga i le faʻavaeina o faiga paneta i le galaxy.