Ole aofa’i ole va’aia o polo afi ile Estados Unidos na o’o ile tulaga e le’i tupu muamua ile masina o Mati 2026. Relatos o meteors matua’i susulu i luga ole lagi na fa’amauina i le tele o setete, e aofia ai se vaega mai le Ohio i le Texas. O le mea na tupu na faaosofia ai le fiafia vave o saienitisi, tagata suʻesuʻe fetu ma le faitau aofaʻi lautele ona o le malosi ma le tele o mea na tutupu.
O le tulaga na oʻo i se leo sili atu ona ogaoga ina ua maeʻa le pa o se meteor tele i luga o le teritori o Texan, lea na taia ai ni vaega i se fale. O le mea patino Esse na tupu na mafua ai se faasologa o suʻesuʻega e iloa ai pe o Terra o loʻo savalia se itulagi o le vanimonimo ma le maualuga o le lapisi. Especialistas saili e fa’aeseese po’o le a le fa’atuputeleina moni o galuega fa’akomepiuta mai le fa’atuputeleina o fa’amatalaga mai tagata lautele.
- Na siitia lipoti mai le 1,587 i le amataga o le tausaga i le silia ma le 2,369 faamaumauga ia Mati.
- O le Sociedade Americana o le Meteoros (AMS) na faʻamaonia ai o le faʻaopoopoga e taua tele.
- E tolu na toe maua mai meteorite i luga o le eleele i le na o le sefulu aso.
- O vaega ua toe maua mai ua ta’u mai ai o papa o le vanimonimo i aso nei ua mafiafia ma malolosi.
O pulega faʻasaienisi e mataʻituina faʻamaumauga i le taimi moni e faʻamautinoa ai le saogalemu ma aoina faʻamatalaga saʻo e uiga i le ala o nei mea. O le galulue faʻatasi i le va o faʻalapotopotoga suʻesuʻe ma tagata matamata amateur sa faʻavae i le faʻafanua o le pa’ū o vaega. O le mata’ituina faifai pea e mafai ai ona iloa pe o le a ulufale ni mea tetele fou i le atemosifia o le Lalolagi i aso a sau.
O mea e faʻamoemoeina ai le vaʻaia o meteors ia Mati
O le tulaga o le Terra i lona taamilosaga i masina o tautotogo i le itulagi i matu o loʻo faʻaalia o se tasi o mafuaʻaga autu mo le faʻateleina o le vaʻaia o nei faʻalavelave. E tusa ai ma tagata popoto i le NASA’s Escritório o Ambiente o Meteoroides, o loʻo i ai se vaitau faʻaletausaga e faʻateleina ai le maualuga o meteors susulu i le va o le 10% ma le 30% i vaiaso latalata i le equinox. Esse vaitaimi e fiafia i le feiloaiga a le paneta ma otaota o le vanimonimo e ati i le atemosifia i tulimanu e faateleina ai le malamalama mataʻina.
Ua faamatala mai e saienitisi e ui lava o le timu meteor e faamoemoe e tutupu i tausaga taitasi, o le faatulagaga o loo i ai nei o le taamilosaga o le Lalolagi e foliga mai o loo taofia ai le tele o otaota tetele. Esse fa’ata’ita’iga e i’u ai i ni polo afi malolosi, e le fa’ama’ape atoa a’o le’i o’o atu i vaega pito i lalo o le ea. O le tu’ufa’atasiga o mea fa’atekinolosi ma fa’ailoga e fa’amatala ai le mafua’aga ua matua’i malosi ai le pupula o nei mea e mafai ona iloa atu i le ao i nisi o itulagi.
Fuainumera va’ai ma le matafaioi o le fa’alauiloa lautele
O le fa’atupula’ia tele o numera aloa’ia na aoina e Sociedade Americana mai Meteoros ua atagia ai fo’i se suiga i amioga a le faitau aofa’i ma le avanoa i tekinolosi. Faatasi ai ma le faalauiloaina o mea pueata saogalemu fale ma taavale dashboards, o le mafai ona faamaumauina vave mea na tutupu i le vateatea ua matua faateleina pe a faatusatusa i tausaga ua mavae. O le fiafia lautele o loʻo faʻatupuina e ala i faʻasalalauga faʻasalalau e faʻamalosia ai le tele o tagata e lipotia mea latou te vaʻaia, faʻateleina faʻamaumauga faasaienisi.
Ua faailoa mai e Nick Moskovitz, saienitisi lauiloa o le paneta, o loo tatou feagai ma ni gaoioiga tau meteoric, ae o loo i totonu lava o fua faatatau talafeagai. Ele fa’amalosia le fa’alauiloa ma le faigofie o fa’amatalaga fa’atekinolosi e fa’asese ai le va’aiga masani mo sitiseni masani. Entretanto, o le tele o faʻamaumauga ua aoina nei ua mafai ai se suʻesuʻega sili atu ona loloto o le tuʻufaʻatasia ma le amataga o meteoroids e asiasi i totonu ole la.
Faʻamaumau le toe faʻaleleia o otaota avanoa i luga o eleele Amerika
O le tele o taimi na maua ai meteorites i luga o le fogaeleele i vaiaso talu ai na faateia ai le sosaiete faasaienisi faavaomalo. I se vaitau masani, o le averesi o le lalolagi mo le toe faʻaleleia o vaega e tusa ma le sefulu mea na tutupu i le tausaga, ae o le Estados Unidos na faʻamauina ni mataupu se tolu i totonu ole vaiaso. Essa fa’atumauina o le pa’u manuia e fa’ailoa mai ai o ma’a na o’o mai talu ai nei i le atemosifia ua lava le mamafa ma le fausaga e sao mai ai le vevela tele o fe’avea’i o le ea.
O tagata su’esu’e na ta’ita’ia e le AMS’s Mike Hankey o lo’o fa’ailoa mai o le natura o nei mea e foliga mai e sili atu le tele nai lo mea porous e masani ona fa’atupuina ai timuga masani. O su’esu’ega a le fale su’esu’e o nei vaega e taua tele e malamalama ai i le tala fa’asolopito o le la ma le ono a’afia o a’afiaga i le lumana’i. O le Cada toe maua mai se vaega sa’o o mea na faimalaga i le faitau piliona o kilomita a’o le’i tulaueleele i eleele Amerika.
Fa’aolaola ma le fa’alavelaveina o otaota vateatea mafiafia
Ua fa’atonu e fa’ainisinia fa’alelesitila e uia e Terra le tele o ala lapisi na tu’ua e kometa ma asteroids i lana malaga fa’aletausaga ile Sol. Neste tausaga 2026, e foliga mai o loʻo i ai se faʻalavelave i le va o le ala i nei auala ma le i ai o ni vaega sili atu ona mautu ma faʻatusatusa. O le malosi na tu’uina mai e nei meteors pe a latou o’o atu i le atemosifia e fa’atusatusa i lo latou mamafa ma le saoasaoa, lea e fa’amatalaina ai le pa’u o le sonic e fa’alogoina i setete pei o Texas.
Ua faailoa mai e le au inisinia o le vanimonimo, o le atemosifia e fai ma talipupuni, ae o le tele o nei mea lata mai ua luitauina ai lo latou mafaia ona malepe atoatoa. Quando o se meteor e matua mafiafia le u’amea po’o le papa, e matele lava ina vaevae i le vaega mulimuli o le tautoulu, ma fa’ateleina ai le avanoa o meteorites e o’o i le eleele. O le su’esu’eina o nei ala e fesoasoani e fa’aleleia atili ai fa’ata’ita’iga o valo’aga o lo’o sau mo mea e latalata ile Terra (NEOs).
A’afiaga va’aia ma le leo o polo afi i luga o le ea
O le poto masani o le matauina o se polo afi e alu i tua atu o le auala malamalama, e masani ona aofia ai booms e mafai ona lagona e tagata o loʻo aʻafia. O leo Esses o galu fa’ate’ia e fa’atupuina pe a fealua’i le meteor i saosaoa hypersonic, fa’ato’ilaloina le pa leo a’o maualuga pea. Ia Mati 2026, o le tele o vitio na pu’eina e le gata i le malosi o le moli, ae o le leo tuai o uiga o nei mea e fai ai le ea.
O lipoti o loʻo faʻamatalaina lanu e amata mai i le lanumeamata malosi i le moli moli, lea e faʻaalia ai le iai o elemene vailaʻau eseese, e pei o le magnesium ma le sodium, i le tuufaatasiga o maʻa. O le malosi o le malamalama na fa’apea, i le Ohio, na fa’aalia ata i luga o le eleele i le vaveao o le taeao, e pei o le moli o se malae taalo mo ni nai sekone. Esses fa’ailoga, e ui ina fa’alenatura, ae fa’aauau pea ona fa’afiafia ma fa’afefe i latou e le’o masani i fa’agaioiga fa’amanino.
Tulaga saogalemu ma ta’iala mo le faitau aofa’i
I le feagai ai ma le faʻateleina o vaega o loʻo paʻu, ua tuʻuina atu e pulega faʻalotoifale ma ofisa o le vanimonimo ni taʻiala ile auala e faʻaauau ai pe a maua se meteorite. E taua tele le le tagofiaina o mea ma lima e aloese ai mai le faaleagaina o le faʻataʻitaʻiga i suauu masani mai le paʻu o le tagata. O le fa’asaoina o le tulaga fa’a-kemikolo o le mea e taua tele mo su’esu’ega fa’asaienisi e saili ai le matua ma le amataga tonu o le ma’a.
- Aloese mai le pa’i sa’o o fasi vaega i ou lima.
- Fa’aaogā totigilima mama po’o taga palasitika e aoina ai fa’ata’ita’iga.
- Manatua le nofoaga tonu ma le taimi na maua ai.
- Pue le ata ae le’i aveese mai lona tulaga muamua.
- Fa’afeso’ota’i iunivesite po’o falemataaga faasaienisi.
O le galulue fa’atasi a le lautele o se tasi lea o poutū mo le fa’alauteleina o le fa’asaienisi fa’aonaponei fa’aonaponei, e mafai ai ona vave o’o atu ni vaega seasea i fale su’esu’e. Embora O le pa’ū o se meteorite i luga o se fale o se mea e seasea tupu, o le fautuaga ia nofo filemu ma lipoti atu soʻo se mea faʻaleagaina i pulega agavaa. Fa’asaienisi avanoa e fa’alagolago i nei fa’amatalaga moni e fausia ai se ata atoatoa o galuega fa’akomepiuta i le taimi nei.
O le amataga o meteors ma le sootaga ma le la
O le tele o polo afi na matauina i le Estados Unidos e afua mai i le fusi asteroid o loʻo i le va o Marte ma Júpiter. Perturbações malosi kalave e mafai ona fa’aoso atu nei ma’a aga’i atu i totonu ole la, ma tu’u ai i luga ole ala feto’ai ma Terra. O le siʻitia na matauina i le 2026 e ono mafua mai i se tasi o nei faʻalavelave na tupu i le faitau afe o tausaga talu ai, o aʻafiaga o loʻo faʻaalia nei i lo tatou siosiomaga.
E fa’aogaina e le au su’esu’e i le vateatea le va’aiga malosi e mata’ituina ai le vateatea mo mea tetele e ono fa’amata’u ai. Felizmente, o polo afi na fa’amauina talu ai nei, e ui ina manaia, e mafua mai i mea laiti e le fa’atupuina se fa’alavelave fa’afuase’i i le lalolagi. O le suʻesuʻeina o nei tamaʻi osofaʻiga e avea o se faʻataʻitaʻiga aoga mo le atinaʻeina o tekinolosi puipuiga o paneta ma le mataʻituina o satelite faʻapitoa i le taamilosaga.
Mata’ituina tekinolosi ma feso’ota’iga sensor terrestrial
O le meteor monitoring infrastructure i le Estados Unidos o se tasi o mea sili ona maualuga i le lalolagi, o loʻo faʻaalia ai radar ma infrared sensors. Essas meafaigaluega e mafai ai ona e iloa mea o loʻo oʻo mai e tusa lava pe i lalo o le ao mafiafia poʻo le taimi o le aso e faʻatapulaʻaina ai le vaʻaia. O le tuʻufaʻatasia o nei fesoʻotaʻiga e maua ai faʻamatalaga saʻo i luga o le saoasaoa o le ulufale, lea i le tele o tulaga e sili atu i le 70,000 kilomita i le itula.
O faʻamaumauga o loʻo aoina o loʻo faʻasoa i le lalolagi atoa, e mafai ai e saienitisi i isi atunuʻu ona faʻatusatusa gaioiga meteoric i vaega eseese o le kelope. Embora o loʻo taulaʻi nei i le Estados Unidos ona o le maualuga o le numera o lipoti, o le mea na tupu e mataʻituina i luga o le paneta e malamalama ai pe o iai se faʻasologa o le lalolagi i le faʻateleina o otaota avanoa. Tekinolosi o loʻo faʻaauau pea ona avea ma fesoʻotaʻiga sili i le suia o se mealilo vaaia i se malamalama faʻasaienisi mautu ma faʻamaonia.
Eseesega i le va o le timu meteor ma le ta’amilosaga afi
E taua tele le fa’ailogaina o timuga masani, pei ole Perseidas po’o le Leonidas, mai polo afi ta’atele na tutupu. Enquanto timu e mafua mai i ala pefu mai kometa ma e tutupu i aso faatulagaina, e mafai ona aliali mai polo afi i soo se taimi ma e masani ona aofia ai maa tetele. O le si’itaga i le taimi nei e foliga mai o lo’o fa’afefiloi uma fa’alavelave fa’afuase’i, fa’atasi ai ma gaioiga i tua e sili atu le malosi nai lo le tala fa’asolopito na fa’amauina mo le masina o Mati.
Ua fa’amalosia e le au popoto e fa’apea, o le le mautonu o meteors fa’asolosolo o le mea lea e taua tele ai le mata’ituina pea mo le vateatea. O le Cada fa’alavelave fa’apolofesa e tulaga ese ma o lo’o feavea’i fa’amatalaga eseese e uiga i le faitau aofa’i o tino laiti o lo’o nonofo i le avanoa lata ane i le Terra. Fa’aauau su’esu’ega o le a fesoasoani e fa’amalamalama ai pe o Mati 2026 o le a manatua o se tausaga fa’apitoa pe o lo’o tatou ulufale atu i se ta’amilosaga fou o le tele o gaioiga avanoa.

