News (SM)

Telescopes lalolagi fa’afanua kometi 3I/ATLAS’s ala ile 100,000 km/s e ala ile electromagnetic anomaly

3I/ATLAS
3I/ATLAS - Reprodução/The Virtual Telescope Project 3I/ATLAS - Reprodução/The Virtual Telescope Project

Ua fa’atūina e le sosaiete fa’asaienisi fa’ava-o-malo se vaega fa’atino e le’i tupu muamua e mata’ituina le ui atu o se tino selesitila e afua mai i fafo atu o le tatou la. O le mea faitino, faʻavasegaina aloaia o le 3I / ATLAS, e faimalaga i le vateatea loloto i se saoasaoa tele e sili atu i le faʻailoga o le selau afe kilomita i le sekone.

O le taimi lona tolu lenei i le tala faasolopito o le vateatea ua faʻamaonia ai e le au suʻesuʻe le ulufale mai o se tagata asiasi vaʻaia i totonu o lo tatou pitonuʻu. O uiga malosi ma mea faitino o lenei vaega e matua’i ese lava mai mamanu e masani ona matauina i asteroids ma kometa i le lotoifale.

O le mea tonu na mafua ai le mataala maualuga i nofoaga autu o suʻesuʻega o le suʻesuʻeina lea o alaleo eletise faifai pea e sau saʻo mai le nucleus o le kometa. O le anomaly na fa’amalosia ai le vave fa’agaoioia o feso’ota’iga su’esu’e maualuga e fa’afanua ai le fa’avasegaina o vaila’au ma le ala sa’o a’o le’i toe fo’i i le pogisa galactic.

Fa’atulagaga fa’aletino ma le fa’avasegaina o vaila’au o le tagata asiasi atu i le lagi

O suʻesuʻega muamua na faia e Europa astrophysics consortia o loʻo faʻaalia ai faʻamatalaga mataʻina e uiga i le morphology o le 3I / ATLAS. O fa’amaumauga a le Telemetry o lo’o fa’ailoa mai ai o le tino selesitila o lo’o i ai lona a’a tele ma’a, ma le aofa’i fa’atatau o le va o le tolu selau luasefulu mita ma le lima ma le afa kilomita.

Ua manatu le au popoto e faapea, o lenei vaega tele na mavaevae mai le taamilosaga o se fetu tele i le faitau miliona o tausaga ua mavae. Desde Ona, alu lea o le mea faitino i totonu o le vacuum o lo’o ave ai se saini kemikolo e le’i atoatoa o lona itulagi na afua mai ai.

O le fausaga o totonu o le kometa o lo’o iai se fefiloi lavelave o kasa muamua ma le pefu o le lagi. Este o mea fe’avea’i sa tumau aisa mo le faitau afe tausaga, ae o lea ua fa’aoso fa’atupu vevesi i le malosi o le fa’avevela o lo’o tu’uina mai e le matou Sol.

O le fa’avevela fa’afuase’i e fa’atupuina ai le fa’asao fa’avaveina i luga o le ‘au papa. Essa feso’ota’iga fa’avevela e fa’atupuina ai se ao tele o mea ninii o lo’o fa’ata’amilo i le mea, fa’afaigofie ai le va’aiga fa’ata’ita’i e nofoaga o le eleele.

Fa’alavelaveina o fa’ailoga leitio ma fa’agaioiga autu

O su’esu’ega fa’akomepiuta na o’o atu i se tulaga fou o le lavelave ina ua fa’amauina e le leitio fa’amatalaga fetu’una’iga gaioiga e le masani ai na afua mai i le ala o le kometa. O le MeerKAT radio telescope, faʻapipiʻi faʻapipiʻi i le teritori o le África o le Sul, na mafai ona faʻalavelaveina faʻailoga manino ma faʻaauau o loʻo faʻaogaina i le taimi patino o le 1.6 GHz. O le vave faia o lenei faʻamatalaga na faʻaalia ai tulaga taua ma e leʻi tupu muamua e uiga i amioga a tino faʻaselesitila i le tele o gaioiga, faʻateʻia tagata suʻesuʻe e seasea faʻamauina faʻasalalauga o lenei tele mai mea e le o ni fetu.

O le fa’avasegaina o fa’amaumauga eletonika na mafai ai e saienitisi ona fa’afanua le fa’ainisinia i totonu o lo’o fa’atupuina ai lenei saini fa’apitoa ole leitio. Ua fa’ailoa mai e ‘au a le Astrophysics ni mea taua se tolu e fa’amatala ai le fa’anatura fa’alenatura na va’aia i le taimi o le 3I/ATLAS e ui atu i la tatou la:

– E iai le feso’ota’iga tu’usa’o le fa’avevela o le leitio ma le tele o laina o le hydrogen i totonu o le kometa.

– O le fete’ena’iga fa’amaneta i le va o mea e fa’ate’a mai e le tino selesitila ma le savili o le la e fa’atupuina ai le fanua e fa’atupu ai alaleo.

– O le malosi ma le tumau o le faʻailoga e faʻaumatia ai soʻo se manatu o le amataga faʻapitoa, faʻamaonia i le natura faʻafefe ma le malosi o le vaega.

Fa’asoaina o atina’e fa’aonaponei fa’aonaponei ma va’aiga mamao

O le mana’oga fa’anatinati e fa’agasolo le tele o fa’amaumauga i le taimi moni na fa’aosofia ai le fa’avaeina o se vaega galulue fa’avaomalo e fa’atatau i le puipuiga ma le mata’ituina o paneta. O le fa’amoemoe e fa’atotonugalemu galuega mata’ituina, tu’ufa’atasia fa’amatalaga o lo’o aoina i sone taimi eseese.

O meafaigaluega mata’utia maualuga na toe fa’aaogaina mo lenei misiona fa’asaienisi. Very Large Telescope, faagaoioia mai le toafa o le Chile, faia se faiga toe faʻaleleia ina ia mafai ona siaki vaega microscopic o loʻo i ai i le siʻusiʻu kesi o le mea interstellar.

I le taimi lava e tasi, Telescópio Espacial Hubble o loʻo tuʻuina atu le lagolago taua mai le Terra’s orbit, faʻatino auʻiliʻiliga auiliili e aunoa ma le faʻalavelave mai le siosiomaga. O le sopoia o ata o le vanimonimo ma faʻamaumauga faʻateresitila e faʻamaonia ai le faʻamautinoa tonu o elemene vailaʻau e tuʻuina atu i le vanimonimo.

Fuafuaga fa’ata’ali’oli’o ma le pito saogalemu mo le paneta

O faʻafanua malosi na faia e nofoaga faʻatonutonu na faʻamaonia ai e leai se lamatiaga o le 3I / ATLAS e fetaui ma le lalolagi. O fa’ata’ita’iga fa’a-matematika na fa’atūina fa’atatau tonu e fa’atatau i le fa’ata’ita’iga a le tagata asiasi i le vateatea.

O le tino selesitila o le a fealuai i se mamao saogalemu e tusa ma le luasefulu fitu miliona kilomita mai le Terra, lea e tutusa ma le tusa ma le faaluaina le va o le va o lo tatou paneta ma le Marte.

Fa’amaumauga o mea i fafo ma le fa’aleleia o le astrophysics

O le fa’amaumauga fa’amauina o le 3I/ATLAS e maua ai se avanoa e seasea maua mo fa’atusatusaga tuusa’o ma fa’amaumauga a na’o le to’alua tagata asiasi va’aia na fa’amaonia muamua e le saienisi, ua ta’ua o le ‘Oumuamua ma le 2I/Borisov. Enquanto o le mea muamua na maua na faaosofia ai le au aʻoga ona o lona foliga umi ma le leai o se siʻusiʻu cometary vaaia, ma o le lona lua o loʻo faʻaalia uiga kemisi e talitutusa lava ma kometi masani mai la tatou lava faiga, o le vaega o loʻo i ai nei o loʻo tu ese ona o lona saini electromagnetic malosi ma le maualuga o le saoasaoa o le anomalous. O le tu’ufa’atasiga mae’ae’a o fa’amaumauga na maua mai i nei tala fa’asolopito e tolu o lo’o tu’uina atu ai mea fa’avae talafeagai mo le fa’atupuina o se fa’amaumauga ‘ese’ese i luga o meafaitino o le vateatea loloto. Cada le tino selesitila fou suʻesuʻeina e tuʻuina atu vaega autu e fesoasoani e faʻaleleia manatu faʻaonapo nei e uiga i le faʻateʻaina o mea i fetu mamao, faʻatagaina tagata suʻesuʻe e toe faʻaleleia le malosi o le faʻavaeina o galaxy ma malamalama i le auala e fealuaʻi ai elemene taua i le vanimonimo i le faitau piliona o tausaga.

Fa’aleleia le su’esu’eina o le lalolagi ma feso’ota’iga fefa’asoaa’i

O le fa’alavelave fa’afuase’i o lo’o galue e avea o se falesu’esu’e fa’atino mo le fa’agasolo i luma o tekonolosi mata’ituina ma le tu’ufa’atasia o feso’ota’iga mo le puipuiga o avanoa. O le felagolagoma’i fa’apitoa na fa’atuina i le va o lala sooupu mai konetineta eseese e fa’amaonia ai le lelei o le fa’asoaina o fa’amatalaga fa’apitoa i fa’aaliga e mana’omia ai ni tali fa’atino vave.

O le fa’aogaina fa’amaopoopoina o fa’aola va’ava’ai fa’asalalau ma nofoaga fa’atatau i le ‘ele’ele na fausia ai se feso’ota’iga mata’ituina e mafai ona fa’avasega fa’aletonu i le millimita sa’o. Essa Aseta a le lalolagi, fa’ata’ita’iina i lalo o tulaga ogaoga i le taimi o femalagaiga a le kometa, e fa’atulaga ai se tulaga fou o le lelei mo le vave fa’ailoaina o mea i le lumana’i.

Fa’amaonia o fa’atonuga o lapataiga vave

O le su’esu’eina faifaipea o le ala o le kometa e avea o se fa’ata’ita’iga taua mo le fa’avasegaina o le vateatea. O le sa’o o fa’atatauga o lo’o iai nei e fa’amaonia ai le fa’atuatuaina o fa’ata’ita’iga fa’a-matematika na fa’aaogaina e va’ai ai le amio a tino fa’aselesitila fa’atopetope, fa’amautinoaina le aoga o mea faigaluega e puipuia ai.

Fa’aauauina o galuega su’esu’e fa’asaienisi

O le a tumau pea le malosi o galuega mata’ituina i le maualuga o le malosi se’ia o’o ina laasia e le tagata asiasi va’ava’ai le tua’oi o meafaifa’aili o lo’o avanoa. O lo’o taula’i atu nei ‘au fa’atekinisi i le fa’aumiumi o le pu’eina o le fa’asuavaia o le hydrogen e mafua mai i fe’ese’esea’iga.

O le sini autu o lenei vaega galue o le fa’afanua uma o fa’agaioiga vevela a’o le’i mou atu atoa le 3I/ATLAS i totonu ole vacuum interstellar. O faʻamatalaga tuʻufaʻatasia i lenei laasaga mulimuli o le a avea ma faʻavae mo le atinaʻeina o masini e sili atu ona maaleale, saunia Terra mo le taunuu mai o avefeʻau fou i le lumanaʻi.

To Top