News (SM)

O le mauaina o se mama i avanoa-taimi e le Euclid telescope e faʻamaonia ai valoʻaga a Einstein

Terra, sol, espaço
Foto: Terra, sol, espaço -buradaki/shutterstock.com

Telescope Space Euclides fa’amaonia le manatu Einstein e ala i le pueina o le mama o le malamalama i le vateatea (94) Einstein iloa e le telescope Euclides fa’afanua mea pogisa i le vanimonimo (91)

Euclides fa’ata’ita’iga va’ava’ai iloa le mama Einstein ma fa’amalosia le talitonuga ole feso’ota’iga ile vateatea.

O le Euclides space telescope, fa’atautaia e Agência Espacial Europeia, talu ai nei na fa’amauina ai se mea e le masani ai o le vateatea e ta’ua o le Einstein mama, fa’amaonia valo’aga na faia e le foma’i Albert Einstein i le silia ma le seneturi talu ai. Este fa’ata’ita’iga mata’i fa’akalave e tupu pe a fa’asese le malamalama mai se aniva mamao i le kalave o se mea tele o lo’o taoto i le va o le puna ma le tagata matau i le Terra. O le faamaumauga na pueina i le 07:05 i le aso 19 o Mati, 2026 o loʻo faʻaalia ai le saʻo o meafaifaʻaili faʻaonaponei i le vaʻaia o le curvature o avanoa-taimi. O le ata o loʻo faʻaalia ai se liʻo toetoe lava atoatoa o le malamalama, e faʻaalia ai le faʻaogaina o le tele o galaxies tetele e pei o se tioata faʻanatura i le vacuum of space.

O le mauaina e toe faʻamaonia ai le faʻamaonia o le fesoʻotaʻiga lautele, lea e faʻamatalaina ai le kalave e le o se malosi faʻapitoa, ae o le faʻaleagaina faaletino o le ie lautele. Quando o le fa’aogaina i le va o le aniva tioata, o le puna malamalama ma le telescope o le millimetric, o le fa’avevela o le malamalama o lo’o fa’afefeteina fa’atusa, fa’atupu ai le fa’afoliga o se auivi susulu fa’aauau. Este ituaiga o su’esu’ega e fa’avae i su’esu’ega fa’aonaponei, aua e mafai ai ona su’esu’eina mea mamao e le mafai ona va’aia e a tatou meafaigāluega o lo’o iai nei. Além o lona matagofie matagofie, o le mea mataʻina e avea o se fale suʻesuʻe faʻanatura mo le suʻeina o tulafono o le fisiki i luga o fua galactic.

  • O le kalave o aniva tetele e lolo’u ai le ala o le malamalama mai mea i tua.
  • O le mama o le Einstein o le foliga sili ona tutusa ma seasea o se tioata malosi kalave.
  • O le Euclides telescope e faʻaogaina mea pueata maualuga e iloa ai nei fausaga.
  • O le fetaui lelei i le va o le tagata matau ma fetu e manaʻomia mo le faʻavaeina o le liʻo.
  • O fa’amaumauga e aoina e fesoasoani i le malamalama i le fa’avavevave o le fa’alauteleina o le vateatea va’aia.

O le Euclides telescope mission, na amataina i le 2023, o se tasi o ana sini autu o le faʻafanua o le mea e taʻua o le “pouliuli lalolagi”, e aofia ai le malosi ma le pogisa. E ala i le mauaina o nei mama o le malamalama, e mafai ai e saienitisi ona fuafua saʻo le aofaʻi o masini le vaaia o loʻo i ai i le aniva o loʻo galue o se tioata. O le su’esu’eina o nei ata e mafai ai ona iloa le eseesega o mea masani, e faia i fetu ma kasa, mai le malosi o le kalave e faia e mea pogisa.

O le matafaioi autu a le mea pogisa i le fausiaina o tioata kalave

O mea pogisa o lo’o faia se sao lemu i le fatuina o mama Einstein o loʻo matauina e le Euclides telescope i le vateatea loloto. O le Embora e le tu’uina atu fa’avevela eletise ma e le o va’aia i metotia fa’aleaganu’u, o lona i ai e iloa i le malosi tele o le kalave e fa’aolaina i luga o le malamalama. Sem le mafiafia fa’aopoopo e maua mai e lenei mea lilo, o galaxies va’aia o le a le lava le mamafa e fa’apipi’i malosi ai le malamalama.

O le tufatufaga o lenei mea e le vaaia e eseese e tusa ai ma le morphology o le galaxy lea e galue e pei o se tioata kalave i le taimi o le mea na tupu. I faiga faʻapitoa, e pei o le tasi na matauina i le galaxy NGC 6505, ua matauina e tagata suʻesuʻe fetu o le faʻaogaina o mea pogisa e maualalo ifo i totonu pe a faʻatusatusa i pito i fafo. O le eseesega o le Essa e taua tele e malamalama ai pe na fa’apefea ona fausia ma fa’atupuina fa’asologa o galactic i le faitau piliona o tausaga talu mai le Big Bang.

Fa’atekonolosi Euclides sili atu e mafai ai ona fa’ata’ita’iina fa’afanua o le vanimonimo

O le Euclides space telescope e faʻaaogaina se tuufaatasiga malosi o masini mataʻutia ma mea faʻataʻitaʻi latalata-infrared e faʻataʻitaʻi ai le tele o vaega o le lagi mo faʻalavelave. Diferente E le pei o isi su’esu’ega o lo’o taula’i i mea ta’itasi, Euclides ua mamanuina e fa’atino ai se su’esu’ega tetele, e pu’eina ai le afe ma afe o aniva i se faavaa e tasi. Essa’s “lautele-vaaiga” gafatia o le mea lea e mafai ai ona maua ni mea e le masani ai e pei o mama o le Einstein i se taimi e leʻi tupu muamua i le talaʻaga o suʻesuʻega avanoa.

O le su’esu’eina o nei ata tetele e fa’alagolago e le na’o le mata o le tagata, ae i luga o faiga fa’apitoa fa’apitoa e fa’atupuina e ofisa avanoa. Algoritmos faiga fa’ailoga mamanu e fa’agasolo ai fa’amatalaga mata’utia e iloa ai arcs ma li’o o le malamalama e fa’ailoa mai ai le iai o tioata malosi o le kalave. Estima O lo’o fa’amoemoeina, e o’o atu i le fa’ai’uga o lana galuega fa’atino, o le a fa’ailoa mai e le va’aiga mamao le tele o mama atoa ma le afe ma afe o isi vaega o tioata e fa’asalalauina i le vanimonimo.

O le sa’o o fa’amaumauga na toe fa’afo’i mai e le telescope ia Mati 2026 ua ofoina mai ai se va’aiga fou i le tumau o le Hubble ma le fa’alauteleina o le vateatea. E ala i le fuaina o le punou o le malamalama ma le tuai faʻaletino i le va o ata eseese o le puna e tasi, e mafai e tagata suʻesuʻe ona faʻaleleia faʻataʻitaʻiga o le cosmological o loʻo iai nei. Essa fa’ata’ita’iga fa’apitoa o se tasi o meafaigaluega sili ona mamana mo le su’esu’eina o le geometry o avanoa taimi i itulagi e le mafai ai ona su’esu’e sa’o.

Espaço, estrelas
Avanoa, fetu – janush/shutterstock.com

O le su’esu’ega i le 2026 e fa’amaonia ai valo’aga i le seneturi-matua o feso’ota’iga lautele

O le fa’aaliga na faia i lenei vaiaso e fa’amaonia ai, e tusa lava pe ua mavae le 110 tausaga, o le a’oa’oga na tu’uina mai e Albert Einstein o lo’o tumau pea le poutu sili ona mautu o le fisiki fa’aonaponei. O le mama o le malamalama faʻaalia o se faʻamaoniga mautinoa o le avanoa-taimi e faigofie ma tali atu i le i ai o le tele o le malosi ma le mamafa. O le Cada mama fou na maua e Euclides e galue e pei o se fasi paso e fesoasoani e fa’amalamalama ai le fausaga e le vaaia e taofia ai aniva i o latou tulaga fa’ata’amilo.

Ua faamamafaina e saienitisi o le mauaina o Mati 19 e le na o se fia iloa tala faasolopito, ae o faamaoniga moni o le evolusione faatekinolosi tagata. Conseguir o le fa’aogaina o meafaifa’aili i le taamilosaga e pu’e ai le malamalama na faimalaga mo le faitau piliona o tausaga o se mea e ono manatu Einstein e le taumate i ona aso. O le manuia o le Euclides telescope e saunia ai le ala mo misiona i le lumanaʻi o le a saili e malamalama pe tumau pea tulafono o le kalave i taimi uma o le vanimonimo.

Le talafeagai o faʻamaumauga mo le sosaiete faʻasaienisi faavaomalo

O le fa’asalalauina o fa’ai’uga na maua e le Euclides fa’ata’ita’iga fa’ata’ita’iga e fa’agaoioia nofoaga autu o su’esu’ega i le lalolagi atoa, fa’alauiloa le galulue fa’atasi o le lalolagi i le vateatea. O fa’amaumauga o lo’o aoina e fa’asoa i le va o fa’alapotopotoga eseese ina ia mafai ona fa’aogaina fa’ata’ita’iga fa’a-matematika eseese e fa’amatala ai tioata kalave. Essa O le manino i faʻamatalaga e mafai ai e le saienisi ona faʻavavevave le alualu i luma, faʻasaʻo avanoa i manatu muamua e uiga i le faʻavaeina o fuifui galaxy.

I le faaopoopo atu i suʻesuʻega faʻapitoa, o ata maualuga na puʻeina e Euclides o loʻo i ai le taua tele o aʻoaʻoga mo sosaiete lautele. Elas faia ni manatu fa’apitoa o le fisiki, e pei o le pupuni o avanoa-taimi, i se mea e iloa ma malamalama i ai tagata lautele. O le mafai ona mata’ituina se mama o le Einstein e matua fa’aosofia ai tupulaga fou o tamaiti a’oga ia fiafia i galuega i le faasaienisi, tekinolosi, inisinia ma le matematika.

O mea fa’ateresitila e maua mai fa’amatalaga mai le va’aiga mamao e fa’agaoioia i luga o le fa’amautu ina ia mautinoa e leai se fa’amatalaga e leiloa i le taimi o felauaiga avanoa. O le fa’agaioiina o nei fa’amatalaga e mana’omia ai masini komipiuta e mafai ona fa’atautaia petabytes o fa’amaumauga na gaosia e Euclides’s infrared cameras. Este taumafaiga fa’akomepiuta ma fa’atekonolosi o le mea lea e fa’amautinoa ai e o’o atu tala fou o se mea fou i fa’amatalaga fa’amatalaga ma le sa’o ma le tele o fa’amatalaga fa’apitoa.

O le a’afiaga o nei su’esu’ega e o’o atu fo’i i le vaega tuma’oti, lea o lo’o fa’atupuina ai tekonolosi mo le telescope e maua ai talosaga i isi vaega. Sensores fa’ata’ita’iga ma’ale’ale maualuga-maualuga ma fa’ailoga fa’ailoga algorithms na faia mo le misiona Euclides e mafai ona fa’afetaui mo vaila’au fa’ama’i ma le mata’ituina o le si’osi’omaga. Assim, tupe faʻafaigaluega i suʻesuʻega vateatea toe foʻi atu i le sosaiete e le gata o se malamalama mama, ae o se faʻafouga aoga mo le olaga i aso faisoo.

O fa’amaumauga fa’amaumauga e fa’asino atu i le tele o fa’ailoga o le kalave i totonu o se vacuum

O suʻesuʻega muamua e faʻavae i luga o faʻamatalaga mai le Euclides telescope o loʻo faʻaalia ai o le atulaulau e mafai ona iai le tele o tioata kalave nai lo le manatu muamua. O le maaleale o meafaifaaili fou e mafai ai ona iloa faʻalavelave e mafua mai i aniva laiti, lea na leʻi iloa muamua e le telescopes o augatupulaga ua mavae. Esse fa’ateleina fa’ata’ita’iga fa’afuainumera e taua tele ina ia mafai ai e tagata su’esu’e i le vateatea ona fa’afanua le va’aiga lautele o le atulaulau ma le fa’aitiitia tele o mea sese.

Aafiaga i le malamalama i le fa’asologa o taimi ma fetu’una’iga

O le malamalama e fai ai le mama o le Einstein na pueina e Euclides na alu ese mai lona amataga ina ua laʻititi le atulaulau nai lo le taimi nei. E ala i le su’esu’eina o alaleo o lenei malamalama, e mafai ai e tagata su’esu’e i le vateatea ona iloa le tuufaatasiga o kemikolo o fetu i na uluai aniva. Esse O le va’ava’ai atu i le taimi ua tuana’i e galue e pei o se masini taimi, e mafai ai ona tatou mata’ituina vaega muamua o le evolusione galactic ma le fa’avaeina o elemene mamafa muamua i le vanimonimo.